Okrugli stol ‘EU i migracijski izazovi’

 Gotovo dva mjeseca od zatvaranja tkz. balkanske migrantske rute i mjesec dana nakon zatvaranja prihvatnog-tranzitnog centra za izbjeglice u Slavonskom Brodu, izbjeglička kriza i dalje je jedna od najaktualnijih tema u Europi. Upravo o migracijskim izazovima u EU bilo je riječi na tematskom, okruglom stolu kojega je u povodu Europskog tjedna u Slavonskom Brodu, na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti organizirao Europski dom.

Mogu li migracijska kretanja doprinijeti gospodarskom rastu i socijalnom razvitku i mogu li zemlje članice EU integracijom izbjeglih ljudi poboljšati percepciju migranata? Zašto tolike predrasude i stereotipi o migrantima s Bliskog Istoka? To su samo neka od pitanja o kojima ovim okruglim stolom želimo promišljati i pokušati u cijeloj ovoj priči izvuči pozitivne zaključke – kazala je predsjednica Europskog doma Slavonski Brod Božica Sedlić.
Činjenica je da migranti dolaze s određenim znanjima i vještinama i informacijama za neke struke, a s druge strane demografski podaci pokazuju da Europa izumire i stari, da nedostaje radne snage, pa izbjeglice mogu pomoći Europi da nastavi ekonomski i društveni rast. To je pozitivan doprinos našim društvima, iako ima tu i manje pozitivnih dimenzija na koje moramo kvalitetno odgovoriti. Kada je riječ o Hrvatskoj, važno je pripremiti politiku kroz te aspekte da bismo i mi privukli te ljude da, ako to žele, ostanu živjeti u Hrvatskoj i doprinesu razvoju društva, smatra Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice za jugoistočnu Europu.

I Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije smatra da migranti mogu doprinijeti razvoju društva, svojim znanjima, vještinama i kulturnim osobitostima. No, zašto ih onda Europljani doživljavaju kao prijetnju?
Dolazak tih ljudi u našu sredinu često se smatra više problemom nego prilikom. Iz neznanja, straha ili zbog stereotipa mnogi imaju predrasude da su migranti mogući teroristi, netko tko nam krade posao ili da su moguća zdravstvena prijetnja. Moram reći da tijekom njihova prolaska kroz Hrvatsku nije zabilježen ni jedan značajan sigurnosni problem, niti jedno kazneno djelo, na osnovu kojih bi se mogle izgraditi predrasude prema tim ljudima. Ako nemamo informaciju zašto ti ljudi odlaze, što se događanja u njihovoj zemlji, onda vrlo lako dolazi do kreiranja slike kao prijetnje ili straha od tih ljudi. No, ako znamo da u Siriji bjesni rat i nasilje, od čega oni bježe i traže sigurno mjesto za život, tada nema razloga za strah, odbijanje ili protivljenje njihovom doseljavanju. Na koncu i mi u Hrvatskoj imamo recentno iskustvo izbjeglištva i ratnih stradanja, tako da možemo znati o čemu se zapravo radi, kazala je Julija Kranjec.
Nenad Šimunovć iz brodskog Volonterskog centra, koji je bio koordinator volontera u prihvatno-tranzitnom centru za izbjeglice u Slavonskom Brodu istaknuo je kako je bilo puno lijepih i dirljivih trenutaka u kojima su migranti izražavali veliku zahvalnost za svaku pomoć koja im je pružena, ali i onih teških trenutaka kada je bilo i emotivno i psihički proživljavati s tim ljudima vidljive posljedice njihove patnje.
Ivica Vlašić