Od siječnja 2026. godine, hrvatski će umirovljenici moći raditi puno radno vrijeme, a istovremeno primati polovicu mirovine – predviđa to novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji je prošlog petka izglasao Hrvatski sabor. Iako je zakon donesen, njegova primjena kreće tek za godinu i pol, jer je potrebno prilagoditi sustav isplata i evidencije u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Trenutačno pravo na rad do pola radnog vremena uz zadržavanje pune mirovine koristi oko 36 tisuća umirovljenika, a očekuje se da će uvođenje novog modela dodatno povećati broj radno aktivnih starijih osoba. Projekcije Ministarstva rada i socijalne politike govore kako će 2026. godine oko 8800 umirovljenika prihvatiti ovu opciju, a do 2028. godine čak njih 53.000 moglo bi ponovno raditi – i to uz uvjet da su navršili 65 godina.
Prosječna mirovina u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 644,69 eura, što je tek 44,8 posto prosječne neto plaće. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih sve više umirovljenika traži posao – kako bi preživjeli, a ne kako bi se dodatno ispunili. Interes za zaposlenjem raste iz godine u godinu, a najviše ih radi u trgovini, prerađivačkoj industriji, građevini, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, kao i u ugostiteljstvu i zdravstvu.
U Zagrebu je trenutačno zaposleno više od deset tisuća umirovljenika, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji oko četiri tisuće. Među zaposlenima je znatno više muškaraca (23.349) nego žena (12.757).
Ministarstvo procjenjuje da će mjere iz novog zakona, uključujući rad u punom radnom vremenu i isplatu polovice mirovine, rezultirati financijskim učinkom od čak dvije milijarde eura do kraja mandata Vlade.
Uz to, u paketu zakonskih promjena predviđeno je i povećanje invalidskih mirovina za 10 posto, ukidanje penalizacije za prijevremene mirovine onima koji navrše 70 godina života, kao i dopuštenje rada do 3,5 sata dnevno za korisnike invalidskih mirovina koji su proglašeni potpuno nesposobnima za rad.
Radna snaga u Hrvatskoj sve je starija, a novi zakon samo potvrđuje: mirovina više ne znači nužno i kraj radnog vijeka. Za mnoge, posebno one s niskim primanjima, to je tek – novo poglavlje preživljavanja.
