Jadranska straža na Savi

JADRANSKA STRAŽA NA SAVI

Na brodskoj Državnoj realnoj gimnaziji postojalo je više učeničkih udruženja, društava: Đačko literarno društvo „Mesić“, Kolo Trezvene mladeži „Jedinstvo“, Stijeg izvidnika i planinki, Podružnica ferijalnog saveza, Podmladak Crvenog križa, Podmladak Jadranske straže. Ovo posljednje društvo osnovano je u Brodu početkom školske godine 1931.-1932. (kada je osnovan i gradski odbor „Jadranska straža“). U prvoj godini društvo je brojilo 280 članova – učenika Gimnazije. Svaka od ovih organizacija imala je jednog nadzornog nastavnika. Tako je profesor crtanja Julije Tomić bio zadužen za „Jadransku stražu“.

Tokom godine održano je 4 sijela, na kojima se raspravljalo o ciljevima Jadranske straže, o pomorskoj ekonomiji i uopće o životu na moru, naročito na Jadranu. Sijela su uvijek bila vrlo dobro posjećena. U proslavi 10 god. osnutka Jadran. straže, učestvovao je i Pomladak sa nekoliko točaka.

U svakom razredu osnovan je pododbor koji se brinuo o sakupljanju članarine, rasparčavanju revije Jadran. straže (od koje je, osim nekih članova posebno – svaki razred držao po jedan primjerak) i pozivanju na sijela. Osnovan je i školski odbor koji je vodio svu brigu o radu – piše u Izvještaju Gimnazije za školsku godinu 1931.-1932.

Školske godine 1932.-1933. u „Jadransku stražu“ bilo je učlanjeno već 439 učenika i učenica koji su uplaćivali 50 para mjesečne članarine. Sijela su održavana mjesečno i na njima su stariji članovi držali predavanja iz svih oblasti života našega mora. Osim toga su poručene od Izvršnog odbora iz Splita dvije kolekcije diapozitiva: „Naša kupališta i lječilišta na Jadranu“ te „Ratna mornarica“ što je također prikazano đacima - donosi Izvještaj 1932.-1933. godine.

Tko je bio u Školskom odboru „Jadranske straže“ školske godine 1933.-1934. može se pročitati u Izvještaju škole za tu godinu. Jurišić Šimo iz VII. razreda izabran je za predsjednika, Josip Batagelj iz VI. r. za tajnika i Neda Brlić, VII. r., za blagajnka. Veliki broj članova „Jadranske straže“ iz nižih razreda bili su pojedinačno pretplaćeni na časopis „Mladi stražar“.

Godine 1934.-1935. održano je osam sijela s temama koje šire interes za život i prilike našega Jadrana i Primorja. Društvo je imalo 430 članova. Predsjednik je bio učenik Vojislav Mandić, tajnik Milojko Pandak, a Henrijeta Satler blagajnik. Članovima je omogućeno besplatno kupanje na drvenom gradskom kupalištu na Savi, kao i učenje plivanja i veslanja.

U školskoj godini 1935.-1936. nadzorni nastavnik „Jadranske straže“ postaje profesor prirodopisa i geografije Branko Kikerec. Upisano je gotovo sto novih članova, pa ih je tada bilo 520. Josip Batagelj bio je predsjednik školskog odbora, Josip Lončar tajnik, a Željko Tješić blagajnik.

Slijedeće godine, 1936.-1937., broj članova je znatno smanjen, bilo ih je tek 200. Mijo Sekulić izabran je za predsjednika, Vlado Bogatec za potpredsjednika, Milojko Pandak za tajnika, a Emica Purić za blagajnika.

Uz predsjednika Valentina Majstorovića, potpredsjednika Vladimira Bogateca, tajnika Ankicu Crljen i blagajnika Velimira Ručevića, izabrana su i dva cenzora, Milojko Pandak i Antun Ferić, te knjižničar Emica Purić - piše u Izvještaju 1937.-1938. godine, uz napomenu: - Društvena knjižnica je dobila ove godine malu biblioteku (veća izdanja centralnog odbora iz Splita), u kojoj se nalaze knjige iz područja historije našeg Jadrana, života naših ljudi u Primorju, biljnog i životinjskog svijeta i dva romana o pomorskim porodicama.

Za sada društvo raspolaže sa gotovinom oko 500 dinara.

Broj članova u godini 1938.-1939. opet je smanjen, prepolovljen, jer ih je upisano tek 102. Nadzorni nastavnik i dalje je bio prof. Branko Kikerec. Za predsjednika izabran je Vladimir Bogatec, za potpredsjednika Mihajlo Štoković, tajnika Ankica Crljen, blagajnika Ivan Hanžeković, a za knjižničara Đuro Jović.

I sljedeće godine članstvo se osipa i opet prepolovljuje, pa ih je upisano samo 54 (25 muških i 29 ženskih). Izvještaj ne donosi članove školskog odbora.

Propašću Kraljevine Jugoslavije i uspostavom Nezavisne Države Hrvatske ukida se rad svih ovih đačkih društava na Gimnaziji, osim Crvenog križa, a osnivaju se nova: Muška Ustaška Mladež, Ženska Ustaška Mladež, Hrvatska krila (modelarska škola), Đačko križarsko Bratstvo, Đačko križarsko Sestrinstvo, Zajednica doma i škole, Radna književna zajednica dr. Josipa Štadlera, Podporno društvo i Veslački klub „Sava“.

O „Jadranskoj straži“ zabilježio sam sjećanja gospođe Branke Šrepl, kćeri poznatog brodskog ljekarnika Eugena Šrepla, koji je također bio član ove udruge:

- Ja sam bila tako ponosna i sva važna kada sam na nadlaktici imala znak JS („Jadranska straža“) i, dakako, bila obučena u lijepu marinersku uniformu, kao da je to bilo nešto jako veliko. Išla sam u gimnaziju. Mi Stražari uživali smo povlasticu besplatnog kupanja na Repićevom kupalištu na Savi, ali samo u ranim jutarnjim satima, od pola osam do devet. No, tada su voda i zrak ponekad bili još prilično hladni, onda poplavimo od zime i nije nam bilo ni malo ugodno. Uz nas mlađe učenike uvijek su bili oni stariji, koji su na nas pazili, učili plivanju, skokovima, ronjenju, veslanju, jer uz kupalište je bio privezan i jedan veći čamac vlasništvo „Jadranske straže“, s kojim smo se do mile volje vozili po Savi. Stariji dečki vješto su preplivavali Savu i nikada se ništa nije dogodilo, a veslali su do Ade, čak i Poloja. Oko devet sati pristizali su na kupalište prvi ozbiljniji kupači i mi iz „Jadranske straže“ morali smo ga napustiti, disciplinirano bez gužve i bilo kakve galame.„Jadranska straža“ je organizirala i „kolonska ljetovanja“ (zajednička, u kolonijama) u manjim mjestima na Jadranu, ali ja nisam išla.

U brodskom Državnom arhivu našao sam popise članova gradskog udruženja „Jadranske straže“ u Slavonskom Brodu 1936. i 1937. godine. „Jadranskih stražara“ bilo je u Brodu čak 317, svi najugledniji Brođani su učlanjeni: Zdenka Albert, Zvonko Benčević, Vasilj Biga, Slavko Brdarić, Koloman Djanješić, Aladar Dombović, Heinrich i Cvijeta Duffek, Otto Kahn, Vilim Buck, Emanuel Kovačić, Tomislav Pracny, Stjepan Ručević, Ivica Koprivčević, Alojz Šetina, Eugen Šrepl, Rudolf Vilagoš…

„Jadranska straža“ - organizacija za promicanje mora i pomorstva - osnovala je 1922. godine u Splitu nekolicina intelektualaca i rodoljuba kako bi se suprotstavilo otvorenoj namjeri Kraljevine Italije da zauzme još veći dio naše obale. Program organizacije temeljio se na rodoljubnom cilju oslobađanja i povratka prepuštenog dijela naše obale pod okrilje domovine, te na gospodarskom, kulturnom i općem napretku Jadrana.

To je razlog što je „Jadranska straža“ poprimila obilježje masovne organizacije, pravog narodnog pokreta. Bila je otvorena svima, bez obzira na uzrast, stupanj naobrazbe, a osobito je usmjerila brojne aktivnosti prema mladima, pod geslom: Čuvajmo Jugoslaviju! – Čuvajmo naše more! Naime, plemenite ciljeve „Jadranske straže“ perfidno su iskorišteni u projugoslavenske ciljeve, jer je tako i onima iz Pirota i Kragujevca Jadran bio „naš“.

No, neki ipak ističu kako nisu mogli biti članovi te organizacije, jer nisu imali novca da plate članarinu, nabave uniformu, kamo li da plate boravak na moru... Godine 1939., s ograncima po cijeloj Jugoslaviji i s oko 180.000 članova, „Jadranska straža“ bila je najbrojnija organizacija u zemlji, ali onih imućnijih: državnih činovnika, profesora, učitelja, obrtnika, trgovaca, liječnika...

Među brojnim aktivnostima „Jadranske straže“ osobito je bila raznovrsna izdavačka djelatnost (časopis Jadranska straža, kalendari, letci, plakati, almanasi...) kao i organiziranje izleta i putovanja po Jadranu i Sredozemlju, osnivanje domova i ljetovališta čiji je cilj bio omogućiti djeci i mladima da otputuju na more i zavole ga.

Dobrovoljnim prilozima „Jadranske straže“ 1933. godine je sagrađen školski brod „Jadran“ i predan ratnoj mornarici.

U cijeloj zemlji svečano je proslavljan Jadranski dan – praznik mora, kako se još reklo (31. listopada), a to je ujedno bio i Dan Kraljevske Mornarice, dan kada su nakon više vjekova ponovno zavijorile na slobodnom Jadranu naše narodne zastave.

Matični grad „Jadranske straže“ bio je Split, a prepoznatljivi simboli amblem JS, himna, odora, zastava. Dužnost predsjednika „Jadranske straže“ u vremenu od 1929. do 1941. godine obnašao je Ivo Tartalja, ban Primorske banovine (1929.-1932.), dok je predsjednik brodskog udruženja bio profesor Branimir Kikerec.

Organizacija „Jadranska straža“ prestala je postojati 1941. godine, nakon izbijanja rata i raspada Kraljevine Jugoslavije.