Koga brico pred Burzom obrije

Godine 1937. sagrađena je u Slavonskom Brodu važna socijalna ustanova - Burza rada.

Jednostavna dvokatnica s nizom velikih prozora na katovima, a posve malim prozorima u prizemlju. Iznad prvog kata duž zgrade bio je veliki natpis: JAVNA BURZA RADA. Zgrada i danas postoj na Trgu pobjede kbr. 5 i 6, a u njoj je smještena također socijalna ustanova - Odjel za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“.

„Jutarnji list“ 20. I. 1938. godine izvještava o završetku gradnje Burze rada: Slavonski Brod, industrijski centar Slavonije i važno radničko mjesto, već godinama je imao neriješen problem, naime gradnju jedne socijalne ustanove, u kojoj bi se uz Burzu rada smjestile i druge ustanove potrebne radništvu.

Dosadašnja zgrada Burze rada, smještena u neprikladnim i tijesnim prostorima uz zgradu Gradskog poglavarstva (u dvorištu današnjeg Muzeja) nije u nikojem slučaju mogla služiti svojoj svrsi, te se je dogadjalo, da su za vrijeme lošeg vremena radnici morali stajati vani, jer je prostorija, koja je služila kao čekaonica bila premalena, da ih sve primi. Još prije tri godine poveli su se pregovori izmedju gradske općine i Burze rada iz Zagreba, za sklapanjem beskamatnog zajma u iznosu od 500.000 din., koji bi se otplatio u roku od 20 godina u 40 jednakih polugodišnjih obroka, koji dospijevaju svakog 15. lipnja i 15. prosinca.

Na gradskom poglavarstvu 1935. godine raspravljalo se o gradnji burze. Izvjestitelj je odbornicima predočio nekoliko skica za gradnju, s tim da je odlučeno da skica pod oznakom „Prazan crni krug“ za Brod najbolje odgovara. Ta dvokatna zgrada s uličnom frontom 20,80 m, a dubine 10,20 m, sadržavala bi sve potrebne prostorije i imala mjesta za - 23 kreveta. Imala bi mali i plitki podrum, a to bi odgovaralo za Brod, gdje gradska kanalizacija nije duboko položena radi visokih vodostaja rijeke Save. Prema mišljenju gradskog građevinskog stručnjaka, najpovoljnije bi mjesto za burzu bilo gradsko zemljište pokraj kolodvorske mitnice - malte, budući da je tu blizu željeznička stanica, a onda je odlučeno da se burza gradi u sklopu ostalih zgrada gradskog poglavarstva u Starčevićevoj ulici, gdje je dotad i bila. No, zgrada burze je ipak izgrađena na trećoj lokaciji. Jednoglasno je potom predloženo da se berza rada nazove - Dom socijalnih ustanova grada Slavonskog Broda.

Godine 1936. pregovori u vezi zajma su konačno završeni i gradska općina je s dobivenim kreditom počela graditi novu zgradu, prema nacrtu Burze rada iz Zagreba. U ugovoru o zajmu, brodska se općina obvezala da će ga potrijebiti isključivo za podizanje zgrade Javne burze rada, te da će sa svoje strane doprinijeti u zemljištu i inventaru približnu vrijednost u visini iznosa odobrenog zajma.

Nadalje, Ugovorom o zajmu zajmodavac, Javna burza rada u Zagrebu, jako se dobro osigurala, pa na parcelu s objektom koji se na tom gradilištu podiže i za koji je zajam odobren, točkom 5. - može u svako doba u svoju korist dati uknjižiti pravo zaloga na te nekretnine do visine odobrenog zajma bez svakog daljnjeg pitanja i privolenja. Isto tako točkom 6. Gradska općina u Sl. Brodu obavezuje se, da će podignutu zgradu Javne burze rada osigurati od požara prema stvarnoj vrednosti, a u cilju obezbjedjenja naplate zajma u slučaju, da zgrada bude požarom uništena ili oštećena. Polica osiguranja ima se pohraniti kod Javne burze rada u Zagrebu do potpune amortizacije odobrenog zajma.

Na licitaciju za gradnju Javne burze rada 1936. godine javilo se pet nadmetača. Predračunska svota iznašala je 475.479 dinara, u čemu nisu električne instalacije, bušenje arteškog bunara i nabava kotla za grijanje vode.

Ponude su dali građevinari: I. Piri iz Osijeka, N. Dikovičini iz Beograda, J. Cviić, L. Holub i A. Hercer iz Slav. Broda. Komisija je predložila da se gradnja preda ing. Herceru, kao najpovoljnijem nadmetaču (400.354 d.).

Pred kraj 1937. godine zgrada je dovršena i u njoj je već početkom 1938. počeo rad. Smještena je na prostranom Trgu kralja Petra Oslobodioca – Žitnom trgu, između zgrade Okružnog ureda za osiguranje radnika (danas Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) i zgrade sreskog načelstva, bivših vlasnika graditelja Tilla i Šimića (danas Raiffeisen Bank), na parceli od 224 kv. hv, koju je gradska općina za tu svrhu ustupila besplatno.

Sagradjena je tako, da zadovoljava sve potrebe, kako domaćeg tako i prolazećeg radništva. Uz ured Burze rada ima i spavaonica s trideset kreveta, te moderno kupalište s tuševima i kadama. Kupalište je stavljeno na raspolaganje i gradjanstvu, jer Slavonski Brod, na žalost nema osim ovog nijednog drugog javnog kupališta. Prenoćište je riješilo veliku potrebu prolazećeg radništva, osobito nezaposlenog, koje se je zadržavalo u Brodu, a bilo je prinuždeno da često noćiva pod vedrim, ali i oblačnim nebom u Klasiji na klupi, što je uhvatiti bilo prava lutrija, jer često su frenteri (prolazeće radništvo) spavali i na goloj zemlji pod savskim mostom, na Vijušu, na Jelasu...

Gradnjom ove socijalne ustanove, riješen je važan problem, što je konačno već bilo i vrijeme, budući da je Slavonski Brod tada bio važno industrijsko mjesto. Samo tijekom 1937. godine prijavljeno je kod Burze rada što prolazećeg što domaćeg radništva ukupno 37.081 muških i 4.136 ženskih. Tu silinu radništva iskoristio je onda jedan poduzetni brodski brico, koji je naspavane, odmorne i okupane radnike odmah, na ulici, pred samim vratima, sapunao, oštrio britvu i brijao. Za to mu je trebala samo jedna stolica i sigurna ruka. A mušterije je mamio u stihu:

Koga brico pred Burzom obrije,

Tom se odma posao nasmije!

Brico je zaradio, a radnici sjali od urednosti i zadovoljstva.

Svečano otvorenje Burze bilo je u siječnju 1938., a „Jutarnji list“ izvještava o tome: Danas u podne izvršeno je svečano otvorenje nove zgrade burze rada. Od strane upravnog odbora burze rada iz Zagreba prisustvovali su zamjenik upravitelja Marko Mladineo, zatim Miroslav Testetić, Srećko Mucatir i Stevan Kamerički. Otvorenju su prisustvovali predstavnici civilnih i vojnih vlasti, te privrednih udruženja. Prisutne je pozdravio u ime gradske općine gradski činovnik Sertić. U ime burze rada govorio je Marko Mladineo, koji se zahvalio gradskoj općini koja je sagradila ovu zgradu i na taj način riješila jedan važan socijalni problem. Proglasio je burzu rada otvorenom pa je nakon toga izvršeno razgledanje zgrade i upisivanje u spomen knjigu.

Samo, rad ove nove i moderne ustanove bio je kratkog vijeka, jer ubrzo je došao Drugi svjetski rat.

Poslije rata, 1949. godine „Brodski list“ piše o „Upravi za radnu snagu“, koja je smještena u bivšoj Burzi rada na Trgu pobjede. Radi i parno kupatilo s 12 tuševa i 3 kade. Kupanje u kadi stoji 35, a pod tušem 20 dinara, a otvoreno je petkom i subotom od 13 do 19 sati. No, učestali su kvarovi. Godine 1953. kupatilo je temeljito renovirano i još dobro služilo građanima Broda.

(Posavska Hrvatska, 13. srpnja 2012.)